YUCOM i GSA uputili državnim institucijama inicijativu za uvođenje zločina iz mržnje u Krivični zakonik

Beograd, 03.02.2012.

Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM) i Gej strejt alijansa (GSA) uputili su danas državnim institucijama Inicijativu za dopunu Zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika (KZ) Republike Srbije koji je (Zakon) 31. januara upućen Skupštini na usvajanje. Inicijativa za dopunu predloženog Zakona koju su izradile ove dve organizacije se odnosi na uvođenje instituta zločina iz mržnje u KZ i sadrži njegovu definiciju, dopune pojedinih članova Krivičnog zakonika pri čemu bi se motiv mržnje uzimao u obzir kao otežavajuća okolnost i za ovakva dela odmeravala veća kazna, kao i obrazloženje ove inicijative.

Zločin iz mržnje se prema ovom predlogu definiše kao svako krivično delo iz Krivičnog zakonika učinjeno prema bilo kom licu ili grupi lica iz mržnje zasnovane na rasi, boji kože, etničkoj ili nacionalnoj pripadnosti, veroispovesti, političkom ili drugom ubeđenju, jeziku, polu, seksualnoj orijentaciji, rodnom identitetu, starosti, zdravstvenom stanju, invaliditetu, obrazovanju, društvenom položaju, socijalnom poreklu, imovnom stanju ili nekom drugom ličnom svojstvu. Ova definicija je u skladu sa međunarodnim standardima i OSCE – ODIHR definicijiom mržnje odnosno zločina iz mržnje.

Dela koja su obuhvaćena ovom inicijativom su ona koja se odnose na ubistva, teške i lake telesne povrede, silovanja, krivična dela protiv imovine, kao i protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine. Važno je napomenuti da krivična dela koja definišu zločine iz mržnje postoje u krivičnim zakonicima u zemaljama članicama Evropske Unije, kao i u zemljama regiona kao što su Hrvatska i Bosna i Hercegovina.

YUCOM i GSA podsećaju da se već nekoliko godina u javnosti govori o potrebi uvođenja instituta zločina iz mržnje u krivično zakonodavstvo. Ove dve organizacije, kao i mnoge druge, su uporno zagovarale njegovo uvođenje u svakoj mogućoj prilici, a to je bio zahtev i mnogih protesta. U oktobru 2011. na sastanku koji je održala sa Slobodanom Homenom, državnim sekretarom Ministarstva pravde i Nenadom Đurđevićem, direktorom Uprave za ljudska i manjinska prava GSA je dobila čvrsta uveravanja da će se vrlo brzo ove izmene naći na dnevnom redu Skupštine. Tada su u usaglašenom stavu najavljene izmene KZ-a u ovom pravcu, a od predstavnika Vlade su i nakon toga dobijana uverenja da se intenzivno radi na tome.

Iz tih razloga YUCOM i GSA su bili veoma neprijatno iznenađeni kada je Vlada Skupštini Srbije uputila predlog Zakona o izmenama i dopunama KZ bez ijedne izmene koja se tiče zločina iz mržnje. Takođe, postavlja se i pitanje da li se o ovome uopšte raspravljalo prilikom izrade predloga za koji je bilo zaduženo Ministarstvo pravde. Zbog toga su YUCOM i GSA odlučile da formiraju svoju radnu grupu, sastave tekst predloga izmena i dopuna kojima bi se u KZ uveo institut zločina iz mržnje na valjan i sveobuhvatan način i ovu inicijativu upute svim relevantnim političkim činiocima.

YUCOM i GSA su institucijama uputile i pismo u kome su ih pozvale da iskažu nedvosmislenu političku volju za preduzimanjem mera za smanjenje visokog nivoa nasilja u društvu koja bi se, između ostalog, ogledala i kroz usvajanje ove inicijative u Narodnoj Skupštini Republike Srbije.

U pismu je navedeno i da „bi se usvajanjem ovog predloga u značajnoj meri doprinelo smanjenju, ali i prevenciji nasilja, kao i zaustavljanju tzv. spirale nasilja od čega bi korist imali svi građani i građanke Srbije, tj. društvo u celini. Takođe, ovim izmenama Krivičnog zakonika ukinula bi se dosadašnja praksa da krivična dela izvršena iz mržnje ostanu u zakonskom „vakumu“, tj. da u svim fazama postupka, od policijske istrage pa do konačnog donošenja presuda i odmeravanja kazni od strane nadležnih sudova, ne bude odslikana stvarna pobuda izvršilaca – posebno pobude mržnje, već samo vrsta učinjenog dela”.

Takođe, u pismu stoji i da su YUCOM i GSA ubeđeni da se Srbija nalazi na prekretnici koja se tiče potrebe za hitnom reakcijom države i društva na porast mržnje i nasilja, kao i da bi svako dalje odlaganje primene konkretnih mera moglo dovesti do nesagledivih posledica. Ove dve organizacije su izrazile očekivanje da će i državne institucije prepoznati tu potrebu i da će ova inicijativa naići na širok konsenzus među svim relevantnim političkim činiocima, kao i da će iza njega stati veći broj ovlašćenih predlagača zakona.

Inicijativa je upućena predsedniku Republike Srbije, premijeru, predsednici Skupštine, ministarki pravde, ministru za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu, šefovima svih poslaničkih grupa i samostalnim poslanicima, Zaštitniku građana, Poverenici za zaštitu ravnopravnosti, Republičkom javnom tužiocu i predsednicima Ustavnog i Vrhovnog kasacionog suda. Po skupštinskom poslovniku pravo predlaganja zakona i drugih akata imaju poslanici, Vlada, 30000 birača, Skupština AP Vojvodine ili Zaštitnik građana. YUCOM i GSA će u narednim danima obaviti razgovore sa predstavnicima parlamentarnih partija kako bi predložena inicijativa ušla u skupštinsku proceduru.

Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM)
Gej strejt alijansa (GSA)

::: Inicijativa za dopunu predloga Zakona o izmenama i dopunama KZ ::: (pdf download)
::: Pismo upućeno državnim institucijama povodom inicijative ::: (pdf download)

Facebook

Twitter

YouTube