Od stranaka tražimo da jasno kažu svoje stavove o LGBT populaciji

Intervju Mirjane Bogdanović, izvršne direktorke GSA, dnevnom listu Press

Gej strejt alijansa je pokrenula je kampanju “Bitno je!” kojom je pozvala LGBT osobe da u što većem broju izađu na izbore i glasaju za one političke opcije koje se zalažu za poboljšanje njihovog položaja.

– Nešto afirmativniji pristup u pogledu LGBT populacije za sada uglavnom dolazi od manjih stranaka kao što su LDP, SDU, LSV, dok se druge političke opcije uglavnom drže opštih mesta kao što su “prava za sve građane”. GSA će pred izbore prezentovati detaljan izveštaj o stavovima političkih stranaka koji se tiču LGBT prava po kriterijumima koje smo najavili i koji će obuhvatiti sve partije – navodi za Press nedelje Mirjana Bogdanović, izvršna direktorka i osnivačica GSA.

Muftija Muamer Zukorlić u jednoj tv emisiji nije hteo da komentariše vaš poziv strankama da ponude konkretna rešenja za smanjenje nasilja, diskriminacije i homofobije ukoliko dođu na vlast. Rekao je da će odgovoriti ako mu pošaljete mejlom. Da li vam je odgovorio?

– Zvaničan poziv je upućen svima koji učestvuju na izborima, osim Dverima za koje nemamo nikakve nedoumice na kojoj su poziciji u odnosu na LGBT prava je su se oni kao organizacija izgradili upravo na homofobiji. Pre nekoliko dana smo svim predsedničkim kandidatima, nosiocima lista za parlamentarne izbore i prvim kandidatima na listama poslali i upitnik koji se tiče njihovih predloga mera za smanjenja nasilja i diskriminacije. S obzirom da je svoju političku poziciju zasnovao ukazujući na nepoštovanje ljudskih prava jedne od nacionalnih manjina, biće veoma zanimljivo čuti od gospodina Zukorlića kakav je njegov odnos prema pravima drugih manjina i manjinskih grupa u Srbiji.

Da li u kampanji stranke dovoljno pažnje posvećuju LGBT biračima i njihovim pravima i problemima?

– Ukoliko uporedimo ove izbore sa prethodnim možemo reći da se o LGBT pravima više govori, ali je to uglavnom zasluga organizacija poput GSA koje kroz svoje kampanje aktuelizuju ovo pitanje. Međutim, ako stanje u Srbiji poredimo sa drugim zemljama, pre svega sa SAD i članicama EU, onda je zaključak da naše političke partije još uvek u nedovoljnoj meri prepoznaju birački potencijal LGBT populacije koja po svim svetskim procenama čini 5 do 10 odsto građana.

Da li će GSA ove godine podržati “Paradu ponosa”?

– Parada je važan deo borbe za LGBT prava ali ona ne sme biti sama po sebi cilj već sredstvo za smanjenje nasilja i diskriminacije. Prošle godine je stvoren potpuno pogrešan javni diskurs i atmosfera u kojoj se Parada predstavljala kao događaj koji je jedini od značaja za LGBT populaciju, sa čim se GSA ne slaže. Nesporno je da je najveća odgovornost na državi da obezbedi uslove, ali obaveza je i organizatora da pokažu ozbiljnost, posvećenost i iskrenu nameru da ovaj događaj organizuju i na adekvatan način zastupaju LGBT populaciju. U tom slučaju GSA će ih podržati i pomoći.

Zbog čega postoji neslaganje LGBT organizacija u Srbiji?

– To pitanje prevazilazi okvire samog LGBT pokreta i odgovore treba tražiti u situaciji u celom nevladinom sektoru u Srbiji. Tu pre svega mislim na postojanje najmanje dve različite koncepcije rada koje se ogledaju u pozicioniranju nevladinih organizacija u procesu evro-integracija Srbije, kao i u odnosu prema državi. Pa tako imamo jednu struju koja je nešto rigidnija i svoje delovanje većim delom zasniva na kritikovanju i drugu, nešto pragmatičniju, koja želi da učestvuje u duštveno-političkim procesima i koja je više okrenuta ka rezultatima. Oba ova pristupa su legitimna i ne mislim da je njihovo postojanje loše, naprotiv. Prosto se radi o različitim metodologijama, a na svima nama je da te razlike artikulišemo kroz valjane argumente kada branimo naše stavove ili osporavamo neke druge.

Izvor: Press (Ana Mitić)

Beograd, 22.04.2012.

Facebook

Twitter

YouTube