Akcijom “Zona slobodna od mržnje” obeležen Međunarodni Dan ponosa u Beogradu

Beograd, 27.06.2014.

Danas je u Beogradu akcijom pod nazivom “Zona slobodna od mržnje” i kraćom šetnjom centralnim beogradskim ulicama obeležen Međunarodni Dan ponosa LGBT osoba.

zona-slobodna-od-mrznje-2014

Ovu akciju zajednički su organizovale Žene u crnom (ŽUC), Gej strejt alijansa (GSA), IDAHO Beograd, Gej lezbejski info centar (GLIC), Asocijacija “Duga”, Centar za kvir studije (CKS), Novosadska lezbejska organizacija (NLO), Udruženje “Hestija” i Komitet pravnika za ljudska prava (YUCOM), a među oko 200 učesnika skupa su bili i predstavnici i aktivisti drugih nevladinih organizacija, predstavnici institucija, međunarodnih organizacija i ambasada, kao i pripadnici/ce LGBT zajednice.

Akciju su prethodno podržale mnogobrojne domaće i međunarodne organizacije, institucije i ambasade. Podršku održavanju akcije “Zona slobodna od mržnje” i čestitke povodom Međunarodnog Dana ponosa uputili su potpredsednica Vlade i ministarka državne uprave i lokalne samouprave Kori Udovički, Kancelarija za ljudska i manjinska prava Vlade Srbije, kancelarija Saveta Evrope u Beogradu čija je šefica Antje Rotemund bila prisutna na događaju, Delegacija EU u Srbiji, OEBS, ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Holandije, Kanade, Austrije, Hrvatske… Pisanu podršku akciji “Zona slobodna od mržnje” je uputila i LGBT interparlamentarna grupa Evropskog parlamenta, kao i Kampanja za ljudska prava (Human Rights Campaign), najveća organizacija koja se bavi ljudskim pravima LGBT osoba iz Sjedinjenih Američkih Država.

“Zona slobodna od mržnje” otpočela je danas okupljanjem u beogradskom parku Manjež gde su se prisutnima obratili Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Nevena Petrušić, zamenica Zaštitnika građana Gordana Stevanović, koordinatorka Žena u crnom Staša Zajović i predsednik GSA Lazar Pavlović. Učesnici su noseći zastave duginih boja i transparente, među kojima i transparente solidarnosti sa ugroženima u poplavljenim područjima, zatim krenuli u kraću šetnju ulicama Svetozara Markovića, Njegoševom, a zatim do Beogradske ulice do mesta gde je 1997. ubijen romski dečak Dušan Jovanović. Učesnici su minutom ćutanja odali poštu ubijenom dečaku a aktivisti su položili cveće na spomen ploču.

Skup su obezbeđivale policijske snage a tokom okupljanja i šetnje nije zabeležen ni jedan incident, uvrede ili negodovanja od strane građana pored kojih je kolona prolazila, naprotiv mnogi od njih su pozdravljali kolonu, mahali ili fotografisali zastave i transparente.

Imajući u vidu situaciju u zemlji nakon poplava, organizatori su odlučili da ceo ovogodišnji događaj bude prilagođen i sveden, tj. bio je dosta manjeg obima od prvobitno planiranog.

“Zona slobodna od mržnje” se održala drugu godinu za redom a njen osnovni cilj je da ukaže na postojeću netoleranciju prema LGBT zajednici ali i prema drugim manjinskim i ugroženim grupama i pojedincima/kama, kao i da od mržnje simbolično “oslobađa” javne prostore u Beogradu i u drugim gradovima širom Srbije. Ova akcija se organizuje svake godine na različitim lokacijama i pod istim sloganom a prošlogodišnja akcija je bila posvećena sećanju na stradalog francuskog državljanina Brisa Tatona. Organizatori su izabrali da ovogodišnja akcija bude posvećena solidarnosti LGBT zajednice sa romskom zajednicom, tj. šetnjom do mesta gde je ubijen Dušan Jovanović, čime su želeli da pošalju poruku da ovakvi zločini iz mržnje ne smeju nikada više da se ponove u Srbiji prema bilo kome i da će se uporno i predano boriti protiv svih oblika ksenofobije, rasizma, homofobije, šovinizma i mržnje i netrpeljivosti prema različitim društvenim grupama i pojedincima.

Ovu akciju su podržale sledeće organizacije: Labris – organizacija za lezbejska ljudska prava, Egal, JAZAS, Beogradski fond za političku izuzetnost, Altea, Centar za devojke (Niš), Ženski protestor (Niš), Alternativni centar za devojke (Kruševac), Evropski pokret (Niš), Žene juga (Pirot), Nezavisni ženski centar (Dimitrovgrad), Bonafide (Pljevlja), Esperanca (Novi Sad), Žene za mir (Leskovac), SOS telefon za žene i decu žrtve nasilja (Vlasotince), Romska Mreža Banata, Udruženje žena Peščanik (Kruševac), Multietnički centar za razvoj regije Dunav 21 (Bor), Generator (Vranje), LGBTIQ socijalni centar (Podgorica), Sarajevski otvoreni centar (Sarajevo), Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (Sarajevo, Zenica).

Podrška Kori Udovički, potpredsednice Vlade i ministarke državne uprave i lokalne samouprave
Podrška LGBT interparlamentarne grupe Evropskog parlamenta (Tanja Fajon i Sofi in ‘t Veld)
Podrška ambasadora Kanade u Srbiji Romana Vaščuka

………………………………………………………………………………………………………

Međunarodni Dan ponosa (Pride Day) obeležava se svuda u svetu kao znak sećanja na Stounvolsku revoluciju – prvu otvorenu pobunu protiv sistematskog hapšenja, progona i zlostavljanja lezbejki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba od strane američkih vlasti. U noći između 27. i 28. juna 1969. godine u gej klubu Stounvol-In u Njujorku sprovedena je (još jedna u nizu) policijska racija, koja je prerasla u spontani fizički sukob između policije i LGBT osoba koje su odlučile da se suprostave maltertiranju i zahtevale poštovanje svojih ljudskih i građanskih prava. Policija je uhapsila vođe protesta, vodenim topovima razbila ostale okupljene, ali su se demonstarcije proširile na ostatak Njujorka i nastavile sledećih dana vodeći ka velikim pozitivnim promenama. Ovi protesti predstavlju začetak organizovanog aktivizma i savremenog pokreta za uspešno ostvarivanje prava LGBT zajednice u Americi, a zatim i u ostatku sveta. Ponos u kontekstu proslave Međunarodnog Dana ponosa označava potrebu da LGBT osobe žive dostojanstveno kao i svi drugi građani, kao i da participiraju u svim društveno-političkim tokovima ravnopravno a ne kao prikriveni građani drugog reda sa teretom sramote sopstvenog postojanja.

Info centar GSA
Foto: GSA

Facebook

Twitter

YouTube