Uručene Godišnje nagrade za borbu protiv diskriminacije

Beograd, 23.01.2009.

Koalicija protiv diskriminacije, koju čini 10 nevladinih organizacija, dodelila je juče Godišnje nagrade za borbu protiv diskriminacije. Glumica Mirjana Karanović, novinar Dinko Gruhonjić, inspektorka Milena Živanović, Žene u crnom i kompanija “LUSH Srbija” prvi su dobitnici ovog priznanja.

Nagrada je ustanovljena pet godina nakon što su Centar za unapređenje pravnih studija iz Beograda, Inicijativa mladih za ljudska prava, Gej Strejt Alijansa, Labris – organizacija za lezbejska prava, Udruženje studenata sa hendikepom, Antitrafiking centar, Švedski helsinški odbor za ljudska prava, Gayten LGBT, Inicijativa za inkluziju Veliki Mali i CHRIS – Mreža odbora za ljudska prava u Srbiji formirali Koaliciju za borbu protiv diskriminacije. Dodeljuje se u pet kategorija – za javnu ličnost, organizaciju, instituciju, kompaniju i medije ili predstavnike medija. Svi koji su predloženi dali su u 2008. značajan doprinos zalaganju za sprečavanje diskriminacije manjinskih i marginalizovanih grupa i borbu za jednakost svih građana Srbije.

Nagradu, drvenu čigru, koja simboliše veselost, živost i energiju (rad Srđana Apostolovića) dodelio je ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić. On je napomenuo da nema napretka, unapređenja ljudskih prava bez saradnje državnog i civilnog sektora. Antidiskriminacioni zakon, koji bi trebalo da uskoro bude usvojen u Skupštini Srbije, trebalo bi, nastavlja ministar, da “utre put ljudskim vrednostima” u pravni sistem.

Milena Živanović, nagrađena je kao predstavnica institucije – pomoćnica je načelnika Uprave kriminalističke policije Beograda i bavi se nasiljem u porodici, incestom, seksualnim nasiljem nad decom. Zbog sprečenosti da dođe zbog posla, nagradu je u njeno ime primila predstavnica Incest Trauma Centra, s kojim Živanovićeva aktivno sarađuje.

U kategoriji organizacija civilnog društva nagrađene su Žene u crnom, koje su, kako je istakao Goran Miletić iz Švedskog helsinškog komiteta, „uvek neposlušne patrijarhatu, ratu, nacionalizmu, diskriminaciji”. Staša Zajović, koordinatorka Žena u crnom, iskazala je radost zbog dobijanja nagrade ali obećala da će „i dalje biti neposlušne i dežurne u solidarnosti”.

“Imamo obavezu da stalno vršimo pritisak na one koji su na pozicijama moći da bi se ovo društvo umesto društva nepažljivosti pretvori u kulturu odgovornosti”, rekla je Zajević.

Novosadski novinar Dinko Gruhonjić, predsednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine i šef vojvođanskog dopisništva agencije Beta, laureat je u kategoriji medija i medijskih zaposlenika. Jedan je od inicijatora predloga da jedna ulica u Novom Sadu dobije ime Srđana Aleksića, mladog Trebinjca koji je pokazao svoju ljudskost braneći svog prijatelja Bošnjaka od napada svojih sunarodnika, zbog čega je izgubio život.

Gruhonjić je kazao da je to što je bilo mnogo kandidata dokaz da u Srbiji ipak ima novinara koji se bave tematikom ljudskih prava i pozvao kolege da nastave da se bave ljudskim pravima, makar to izgledalo kao borba sa vetrenjačama. “Sloboda nam nije data već se svakog dana moramo boriti za nju”, rekao je on i dodao da je uloga medija u demokratizaciji društva velika i da moraju da se iskupe za ono što su “nečasne kolege devedesetih godina napravile od novinarstva”. Gruhonjić se zahvalio i svojoj porodici, kojoj je često prećeno zbog posla kojim se bavi.

U kategoriji biznis sektora dobitnik nagrade za borbu protiv diskriminacije je kompanija “LUSH Srbija”, fabrika ručno rađene kozmetike. Oni su se istakli u zalaganju protiv nasilja nad životinjama i pomoć organizacijama koje rade sa manjinskim grupama.

Glumica koja je u svojoj zemlji često bila na meti šovinista jer je glumila i neke druge majke, bošnjačke i albanske – Mirjana Karanović nagrađena je u kategoriji javnih ličnosti. Ona je konstatovala da danas u Srbiji diskriminacije ima više nego ikada. To što se na čelu SAD od pre dva dana nalazi prvi crni predsednik Barak Obama daje joj ipak neku nadu jer se dobro seća nekadašnjih slika sa malih ekrana kada je crnim studentima dozvoljeno da pohađaju univerzitet koji su dotad pohađali samo belci. Karanovićeva je kazala da je uloga države u zaštiti ljudskih prava velika i da ona mora da “natera građane da poštuju zakon i da sprovede sankcije prema onima koji ga krše”.

“Jedino zajedničkom akcijom države koja ima silu i moć da natera ljude da plaćaju svoje greške i svih ostalih ljudi koji rade na tome da diskriminacija postane prošlost, moći ćemo da kažemo da smo ponosni na ono što smo postigli”, rekla je Karanovićeva.

Foto i video galeriju sa dodele Godišnjih nagrada za borbu protiv diskriminacije možete pogledati ovde.

(B92, e-Novine, Medija Centar Beograd, GSA)

Facebook

Twitter

YouTube