NVO: Država treba da preuzme odgovornost za nasilje

Beograd, 30.09.2009.

Država treba da preuzme odgovornost za sve učestalije nasilje na ulicama Srbije i krivično goni sve koji u tom nasilju učestvuju, poručili su predstavnici više nevladinih organizacija sa tribine “Odgovor civilnog sektora na nasilje” u sredu.

Tribina u beogradskom Centru za kulturnu dekontaminaciju organizovana je povodom otkazivanja “Povorke ponosa” i smrti francuskog državljanina Brisa Tatona, koji je preminuo u utorak nakon što su ga huligani nedavno pretukli u centru Beograda.

Direktorka Inicijative mladih za ljuska prava Maja Stojanović kazala je da bi trebalo utvrditi krivičnu odgovornost svih onih koji su pozivali na nasilje i palili strane ambasade još prošle godine.

“Ne može da se postavlja pitanje zašto je sada ubijen strani državljanin, a da se odgovornost ne preuzme kada se pale ambasade u Beogradu”, poručila je Stojanović.

“Tražimo od Vlade afirmativnu akciju i da ne čeka da se nasilje dogodi, već da spreći takve stvari”, rekla je ona.

Ona je rekla da je još veća odgovornost države zbog nekažnjavanja nasilja.

“Sinoć sam došla iz Preševa, gde ljudi žive u strahu od žandarmerije. Mi smo u 2009. godini tek na početku borbe protiv sistematske diskriminacije i nasilja u Srbiji”, kazala je Maja Stojanović, direktorka Inicijative mladih za ljudska prava.

Predsednik Gej strejt alijanse (GSA) Boris Milićević kazao je novinarima pre održavanja okruglog stola da ta organzacija u saradnji sa partnerima priprema Deklaraciju protiv nasilja koju će uputiti Narodnoj skupštini na usvajanje.

“Očekujemo da ta Deklaracija dobije najširu podršku i da Skupština kao najodgovornije zakonodavno i političko telo jasno pošalje poruku da nasilje nije dozvoljeno sredstsvo za razračunavanje sa neistomišljenicima”, kazao je Milićević.

Boris Milićević iz Gej-strejt alijanse (GSA) je istakao kako je GSA upozoravala na nasilje nad LGBT populacijom, napade na gej klubove, a potom im je zabranjeno da održe konferenciju za novinare i Povorku ponosa.

„Država je ili ćutala, ili su neki visoki funkcioneri davali izjave koje su samo jačale potencijal za širenje nasilja“, kazao je Milićević.

“Ovo više nije pitanje gej prava i da li Srbija treba da ima gej paradu ili ne, već da li mi smemo međusobno da komuniciramo nasilnim metodama. Odgovor je – ne smemo i nedpoustivo je i niko u Srbiji ne može da ne podrži takvu deklaraciju”, rekao je Milićević.

On je rekao da su “državni dužnosnici svim svojim izjavama davali injekcije koje su jačale potencijal nasilja”.

“Nasilnici maltretiraju čitav grad i čitavo društvo, što se ne sme dozvoliti. Nasilje daleko prevazilazi organizaciju Povorke ponosa”, rekao je Milićević.

Beogradski rabin Isak Asiel rekao je da govori na ovom skupu jer ga užasava eksplozija nasilja i ponašanje grupa koje deluju kao paralelna vlada.

“Pre Povorke ponosa nekoliko organizacija je poslalo saopštenje medijima, u kom se kaže da je nasilje neprihvatljivo. To saopštenje niko nije objavio. Kada se obeležavalo pet godina od paljenja jedine beogradske džamije, pozvani su svi novinari, i niko nije došao. Ako naši mediji nemaju sluha za takve stvari, onda šta se čudimo”, kazao je beogradski rabin Isak Asiel, i nastavio: “Ja mogu da se ne slažem sa nečim, ali ja ne tučem, ne prebijam. Pre neku nedelju prete jednim, sutra drugim grupama u društvu. Gde je tu država, ljudske slobode, prava ličnosti?”, zapitao je rabin.

Dekanka Pravnog fakulteta Univerziteta Union Vesna Rakić-Vodinelić rekla je da postoji mogućnost da porodica Brisa Tatona tuži Srbiju za nadoknadu štete.

Ipak, ona je precizrala da bi pravni problem mogao da bude to što se napad huligana nije dogodio na javnom skupu nego mimo njega, pa zbog toga treba utvrditi objektivnu odgovornost države.

Ona je ocenila da odgovor civilnog društva mora biti drugačiji od odgovora države, koja na nasilje mora da reaguje upotrebom sile.

“Naša akcija ne sme da ostane samo verbalna. Mora da se pokaže da građani ove zemlje stoje iza demokratskih vrednosti i da su spremni na aktivno promovisanje tolerancije”, rekla je Rakić-Vodinelić.

Ona je nazvala ciničnom najavu organizacije 1389 da će se pridružiti Šetnji protiv nasilja, jer im je cilj ustvari ometanje tog skupa.

“U ovoj državi postoji četvrta državna vlast, problem je to što država priznaje tu vlast. Ta vlast, naravno, potpuno negira bilo kakvu demokratiju. A demokatija je vladavina poštenja i većine koja mora da zaštiti manjinu, bilo kakvu i bilo koju. Bez zaštite manjina demokratije nema. Ako pogledamo državu sa njene mračne strane, videćemo da se više ne može govoriti o tome da je njen nasilnički deo siva zona države. Ne, on je priznat od strane države, bez obzira na to kakve reči upotrebljavaju naši političari”, dodala je dekanka Pravniog fakulteta Univerziteta Union.

„Povorka ponosa je de iure zabranjena, jer je prvo dozvoljena na jednom, a onda na drugom mestu, i to treba jasno istaći. Kako je država opravdala zabranu? Priznala je da ne može da se nosi sa nasilnicima. Država po definiciji ima monopol fizičke sile, ako to nema, nije država. To znači da postoji četvrta grana vlasti, i to ne od skoro – ugrađena je ’90-tih, a čini je amalgam siledžija, pater familiasa i tajkuna. Problem je što država prećutno priznaje postojanje četvrte vlasti, i poštuje je“, kazala je Vesna Rakić-Vodinelić.

“Šta mi prisutni možemo da uradimo da bi se suprotstavili vladavini podivljale četvrte vlasti? Muka mi je da pričam jer mi samo pričamo, to nije dovoljno, to čini i vlast, iako ima pendrek u ruci. Treba na tolerantan način iskazati stav, izaći na ulicu, pokazati da nas ima. Ne treba moliti vlast da vrši državnu funkciju, već da ih masovnim skupom na to nateramo. Potreban je civilni otpor prema vlasti, da kažemo da nećemo da živimo u nesigurnosti. Nismo navikli da živimo u prvobitnoj zajednici, već u nekakvoj državi. Ta država treba da služi nama, a ne mi njoj”, istakla je Rakić Vodinelić.

Direktorka CZKD Borka Pavićević poručila je da vlast treba da vrši vlast, a ne da izbegava odgovornost.

Ona je rekla, osuđujući nasilje u Srbiji, da građani Srbije danas žive u “hipotetičnoj državi”.

“Mi živimo himere i mitove, oni su postali naši životi. Šta smo mi koji ovde sedimo – izdajnici?! Živimo krajnju hipokriziju i javnu pornografiju, sve je ogađeno, a reči su korumpirane”, rekla je Pavićević.

Ona je podsetila na brojne skupove u CZKD, konstatujući da je nevladinom sektoru “dosta minuta ćutanja”.Na taj način su, naime, prisutni u CZKD-u odali poštu mladiću ubijenom u Beogradu.

“Gde je ministar prosvete? Treba da se zapitamo iz kakvih se knjiga uči i kakvim se jezikom govori u školama. Šta će biti u decembru kada na ulicama počnu da se biju gladni ljudi”, dodala je Pavićević.

“U ovom prostoru smo od 1995. godine održali mnogo minuta ćutanja. Niko odavde nije molio državu da bije nasilnike. Pitanje je šta je od 2000. godine učinjeno da se kulturni model promeni? Kako će Ivica Dačić da radi svoj posao, ako čelnici države kažu da je Ratko Mladić heroj? Šta je sve civilni sektor predlagao državi, da li to neko uopšte čita? Koja je komunikacija svih nas sa državom? Država ne postoji. Ovde je od vladavine DSS-a kultura izjednačena sa duhovnošću. Volela bih da vlast vrši vlast i da bude odgovorna, a ne da govore da svako treba da radi svoj posao. Ta rečenica koju stalno čujemo ’Ja samo radim svoj posao, izvršavam naređenja’, otuđuje odgovornost”, kazala je Pavićević.

“Upozorimo da 330 miliona koji se daju crkvi ima neke posledice. Da moraju imati u glavi svest šta i kako oni podržavaju i zašto dolazi do smrtnog slučaja nakon svih priča o splavovima – ‘udri’, ‘glavni su splavovi’, ‘Beograd je grad veselja’. U jednom zatvoru, naravno da devojke postaju prostitutke, naravno da muškarci postaju nasilnici. Otvorimo taj zatvor i pustimo ljude napolje – čovek koji je došao u prijateljsku posetu nije je preživeo”, zaključila je ona.

Predsednik Građanskih inicijativa Miljenko Dereta naglasio je da tragedije poput smrti Brisa Tatona ne smeju da se koriste za ostvarenje političkih interesa.

“Mnoge partije pokušavaju da minimalizuju ovo što se danas dešava u Srbiji, da to upotrebe političke svrhe i možda odbrane one koji promovišu nasilje”, kazao je Dereta.

On je rekao da država mora da shvati svoje obaveze, uvidi gde je pogrešila i ponekad sasluša i glas civilnog društva.

“To nije demokratija, nije demokratija kada kažete ne treba tući strance, već je demokratija kada kažete da ne treba tući građane i građanke Srbije”, naglasio je Dereta.

Upitan o najavama organizacije 1389 da će se pridružiti Šetnji protiv nasilja, Dereta je rekao da je to dokaz te snage ne odustaju i da im je važno da provociraju i skrenu pažnju sa suštine, a to je da se u Srbiji više ne sme dozvoliti nasilje.

Izvršni direktor Građanskih inicijativa konstatovao je da za jednu državu “ne postoji strašniji momenat nego onaj kada civilno društvo traži od vlasti da upotrebi pendrek”.

“Kombinacija tajnih službi, nasilnika i tajkuna pokušava da zaustavi Srbiju na putu ka Evropi, a sa tog puta nema zaustavljanja. Na delu je legitimizacija nasilja i ne treba u ovoj državi da se osećaju bezbedno samo stranci – i građani Srbije su nebezbedni. Ne treba nam ‘princip strogosti’, nego su nam potrebni principi pravne države. A država mora da se zamisli nad svojim obrazovnim sistemom koji proizvodi ljude spremne na ovakve zločine. Iza nasilnika stoje jasni politički planovi i scenarija. Evropa ipak pristaje da nam otvori granice, a to ne odgovara ni pomenutoj četvrtoj, a ni prvoj i drugoj grani državne vlasti. Oni pokušavaju nasiljem da nas zaplaše, zatvore. Predsednik Tadić je napomenuo kako sad moramo delovati po principu strogosti, što znači da se tako inače ne deluje. Voleo bih da je rekao da će se primeniti princip pravne države”, naglasio je Dereta.

“Svi su sada protiv nasilja. I Andrija Mladenović koji je osnovao ‘Obraz’. I Demokratska stranka Srbije, koja sada DS optužuje za nasilje, a zaboravlja na nasilje kojeg je bilo kada je ona bila vlast”, kazao je Miljenko Dereta.

“Ovi događaji su uzdrmali sve, ali ne i medije, čija je odgovornost ogromna. Ovog puta država, prvenstveno Ministarstvo prosvete, mora da prihvati civilno društvo kao partnera. Potrebna je reforma obrazovanja što pre. Zahvaljujem se onima koji su pokušali da naprave Povorku ponosa, jer su isterali državu iz rupe, i to je ogroman korak, bez obzira na sve”, zaključio je Dereta.

Direktorka Komiteta pravnika za ljudska prava (JUKOM) Biljana Kovačević-Vučo je ocenila da svaka vrsta nasilja, pozivanja na govor mržnje i diskriminacija ne sme biti dozvoljena.

“Država treba da preuzme odgovornost, ne u smislu represivnog aparata nego u smislu slanja poruka javnosti i uticanju da se formira javno mnjenje koje će imati pozitivan odnos prema pozitivnim vrednostima, tekovinama civilizacije i prema ljudskim pravima”, kazala je Kovačević-Vučo.

Nije dobra poruka poslata kada je amnestiran čin paljenja ambasada, ocenila je Vučo i dodala da se posle toga moglo očekivati nešto poput ubistva stranog državljanina.

Što se tiče vlasti, rekla je Vučo, kad preduzumu energične akcije, daćemo im podršku, kad god se ne bude radilo o političkim manipulacijama i kada se bude suzbijalo nasilje i diskriminacija.

Ona je naglasila da “Srbija neće moći da izađe iz začaranog kruga nasilja, ukoliko se ne suoči sa nasiljem u prošlosti”.

“Nasilje danas posledica je nasilja u ratu; moramo da se založimo da zločin iz mržnje, kakav je ubistvo mladića u Beogradu, postane deo Krivičnog zakona. Dok skupština ne osudi zločine učinjene u naše ime, ništa se neće promeniti. Da francuska ambasada nije ovako reagovala na nasilje, ne bi imali ovu vrstu buđenja Srbije. Civilno društvo mora da bude značajniji faktor pritiska nego francuski ambasador, država mora više da se plaši nas, kako bi je naterali da poštuje standarde ljudskih prava. Država se probudila zbog ubistva stranca, ali vlast mora da obrati pažnju i na svoje građane. Suočavamo se sa diskriminacijom i moramo da napravimo grupu za pritisak na vlast”, rekla je Biljana Kovačević – Vučo. Ona je naglasila da smo u “opasnosti od nove ‘sabornosti’ protiv nasilja”.

Vesna Petrović iz Beogradskog centra za ljudska prava rekla je da nije došlo do lustracije i da je beogradskim ulicama, sem nasilja, započeo da vlada i strah i da je policija pokazala “da se boji same sebe”. Ona je ponovila da je neophodno da se oglasi Ministarstvo prosvete, jer su huligani najčešće studenti ili srednjoškolci.

“Ne postoji prejaka reč za ovo stanje. Vršilac dužnosti tužioca olako menja mišljenje, prvo izjavljuje kako predstavnici fašističkih organizacija mogu da se oglašavaju jer je to javna polemika, a onda traži da se zabrane te organizacije”, rekla je Petrović.

Okruglom stolu prisustvovala je i ministarka omladine i sporta Snežana Samardžić Marković, poslanici Demokratske stranke, Liberalno demokratske partije, Socijalističke partije Srbije, predstavnici ambasada Britanije i SAD, Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i brojnih nevladinih organizacija.

Snežana Marković Samardžić, ministarka omladine i sporta je iz publike kazala da su tolerancija i bezbednost zajednički zadatak države i civilnog društva:

„Borba protiv nasilja je zajednička stvar. Bezbednost nije vlasništvo nekog ministarstva već celog društva. Ministarstvo na čijem sam čelu sarađuje sa civilnim društvom i osnovano je na njegovu inicijativu. Omladina nije briga i vlasništvo samo ministarstva, već celog društva, pa i crkve, ali na dobar i konstruktivan način“.

Iz publike se za reč javio i Aleksandar Vasiljević, predstavnik MUP-a Srbije, koji je poručio da policija želi da sarađuje sa civilnim sektorom.

“Iako deluje drugačije, mi želimo da zajedno sa građanskim društvom gradimo drugačiji ambijent u Srbiji”, rekao je Vasiljević.

Ovaj okrugli sto su organizovali Inicijativa mladih za ljudska prava i Gej-strejt alijansa.

(Agencije, B92, e-Novine, Borba, Yihr.org)

Facebook

Twitter

YouTube