Stejt dipartment posvećuje značajnu pažnju ljudskim pravima GLBT osoba u Srbiji

Beograd, 12.03.2010.

Stejt dipartment je posvetio značajno veću pažnju stanju ljudskih prava gejeva, lezbejki, biseksualnih i transrodnih (GLBT) osoba u Srbiji u svom godišnjem izveštaju o stanju ljudskih prava za 2009. u odnosu na prethodne godine.

U izveštaju se ocenjuje da ustav i zakon zabranjuju diskriminaciju na osnovu rase, pola, invaliditeta, jezika ili socijalnog statusa, kao i da je vlada učinila napor da efikasno primeni ove zabrane. Međutim, problem su bili diskriminacija nad ženama i etničkim i seksualnim manjinama, trgovina ljudima i nasilje nad ženama i decom.

Stejt dipartment je istakao da je skupština usvojila zakon koji zabranjuje diskriminaciju na osnovu rase, veroispovesti, seksualne orijentacije, rodnog identiteta i drugih svojstava. Oblici diskriminacije definisani ustavom dodatno su pojašnjeni, tako da zakon uvodi i zabranu diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije. U izveštaju se podseća i da zakon uvodi nezavisno državno telo, Poverenika za ravnopravnost, čiji je zadatak da prati sprovođenje zakona, upozorava na slučajeve kršenja jednakosti i propisuje preventivne mere.

U izveštaju se nasilje i diskriminacija nad GLBT osobama ocenjuje kao ozbiljan problem. Društvena percepcija homoseksualnog ponašanja i stavovi prema GLBT populaciji su i dalje negativni. Više neonacističkih sajtova, nacionalističkih veb foruma, Facebook stranica okupljale su anti-GLBT zajednice i grupe. Tokom javne rasprave o Zakonu o zabrani diskriminacije, političari su koristili argument da će zakon primoravati verske zajednice da venčavaju gej parove, ocenjivali su homoseksualne odnose kao bolest koja treba da se tretira kao kleptomanija i saopštavali da zemlja, koja je morala da usvoji antidiskriminacioni zakon kako bi stigla na “belu listu” zemalja Šengenskog sporazuma, ne treba “da pederastijom ide u Evropu”.

Članovi GLBT zajednice su i dalje bili mete napada. Psiholog i profesor Žarko Trebješanin procenio je da 25 odsto populacije države veruje da je homoseksualno ponašanje bolest koja zahteva medicinski tretman. Parlamentarna skupština Saveta Evrope usvojila je u aprilu rezoluciju koja je osudila napade na GLBT zajednicu u državi i pozvala vlasti da istraži incidente. Human rajts voč je u pismu 16. novembra apelovao na predsednika države da osudi nasilje i diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta i pozvao vladu da u punoj meri zaštiti prava njene GLBT populacije.

Državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava Marko Karadžić saopštio je da predstavnici GLBT organizacija doživljavaju stalne pretnje i napade od strane “organizovanih profašističkih grupa”. Tokom godine bilo je više napada na gej klubove u Beogradu i GLBT osobe u javnom prevozu i na ulici.

Rukovodstvo Sava centra nije dozvolilo da 26. februara bude održana pres konferencija Gej strejt alijanse u prostorijama ovog beogradskog javnog preduzeća. NGO zajednica, Liberalno demokratska pratija, Liga socijaldemokrata Vojvodine i Socijaldemokratska unija snažno su kritikovale ovu odluku, podseća se u izveštaju Stejt dipartmenta, i dodaje da su se direktor SC Dragan Vučićević i gradonačelnik Beograda Dragan Đilas na kraju i javno izvinili GSA.

Stejt dipartment navodi i napad grupe od pet maskiranih pojedinaca na prostorije Studentskog kulturnog centra 9. marta, kada je GSA držala svoju pres konferenciju na kojoj je trebalo da predstavi svoj godišnji izveštaj o stanju ljudskih prava u Srbiji. Ovo je bila pres konferencija koja je trebalo da bude održana i u Sava centru. GSA je tvrdila da su napadači bili ohrabreni vladinom odlukom da povuče Zakon o zabrani diskriminacije iz skupštinske procedure na pritisak Srpske pravoslavne crkve i ostalih desničarskih grupa. Iako je policija uhapsila trojicu napadača pet dana kasnije, do kraja godine nije bilo dodatnih informacija o slučaju, kaže se u izveštaju.

Organizatori su otkazali Paradu ponosa zakazanu za 20. septembar nakon što je vlada predložila alternativnu lokaciju van centra Beograda, pravadajući to brigom za bezbednost. Pre samog događaja desničarske i nacionalističke organizacije otvoreno su pretile nasiljem nad učesnicima. Nacionalistički pokret “1389” je poslao i pismo medijima nudeći se da kupi fotografije lica učesnika Parade, koje bi kasnije bile okačene na Internet kako bi “roditelji bili u mogućnosti da prepoznaju seksualno devijantne osobe i zaštite svoju decu od štetnog uticaja”. Privremeni poglavar Srpske pravoslavne crkve mitropolit crnogorski i primorski Amfilohije nazvao je događaj “paradom srama, paradom Sodome i Gomore”, ističe se u izveštaju Stejt dipartmenta.

Izveštaj navodi i da je beogradski okružni tužilac odbio 29. maja da pokrene krivični postupak u vezi sa napadom 20 mladića koji su nosili hirurške maske i kapuljače septembra 2008. godine na učesnike festivala za gej prava koji je održan u Beogradu. Jula 2009. godine Labris je pokrenuo privatno gonjenje u ime jedne od žrtava. Slučaj je bio i dalje u toku krajem godine.

Stejt dipartment se pozabavio i medijskim izveštavanjem o GLBT pitanju. Iako Zakon o informisanju zabranjuje diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije, neki mediji su objavljivali uvrede na račun GLBT osoba. Tabloidna štampa je nastavila da štampa članke sa govorom mržnje protiv GLBT zajednice i da intervjuiše homofobične desničarske grupe. Kampanja protiv GLBT zajednice dostigla je svoj vrhunac u martu pre usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije i ponovo zatim neposredno pred planiranu beogradsku Paradu ponosa u septembru. Desničarska grupa “Naši” nastavila je svoju kampanju protiv GLBT zajednice putem letaka i tekstova na svom veb sajtu.

Erik Kolings, politički savetnik za ljudska prava ambasade SAD u Beogradu, je na prezentaciji izveštaja GSA o stanju ljudskih prava GLBT osoba u Srbiji za 2009. godinu 5. marta 2009. godine već prezentovao neke delove ovog izveštaja. On je ocenio da je u srpskom društvu i dalje prisutna ekstremno negativna društvena percepcija GLBT osoba, koje su izložene pretnjama, napadima i govoru mržnje. Kolings je naglasio da su negativnoj slici o toj populaciji doprineli i pojedini mediji, jer su “forsirali govor mržnje” i odnosili se sa nipodaštavanjem prema problemima gej i lezbejske zajednice.

Info centar GSA

Facebook

Twitter

YouTube