Ljudska prava LGBT osoba u izveštaju o napretku Evropske Komisije

Beograd, 17.10.2013.

Evropska komisija (EK) objavila je juče izveštaje o napretku u procesu evrointegracija za Jugoistočnu Evropu i Tursku. Gej strejt alijansa (GSA; Alijansa) pozdravlja činjenicu da je u Izveštaju o napretku za Srbiju u okviru zaključaka i političkih kriterijuma, kao i u okviru poglavlja 19. (socijalna politika i zapošljavanje) i poglavlja 23. (pravosuđe i osnovna prava), značajan prostor dat ljudskim pravima LGBT osoba u Srbiji, merama koje je država preduzimala za poboljšanje njihovog položaja i nedostacima koji su uočeni i na kojima je potrebno raditi u narednom periodu.

european-commissionEvropska komisija je generalno u izveštajima o napretku EK za region Zapadnog Balkana i Turske primetno snažan akcenat stavila na položaj LGBT populacije i zabeležila i pozitivne i negativne tendencije. Pozitivni pomaci zabeleženi su u Srbiji i Crnoj Gori gde su usvojene nacionalne strategije za borbu protiv diskriminacije. Osim toga, u Srbiji i Albaniji su usvojeni i zakoni koji se bave zločinom iz mržnje. Izveštaji pokazuju da se LGBT osobe na Zapadnom Balkanu i u Turskoj i dalje suočavaju sa diskriminacijom, pretnjama i nasiljem. Ovo je posledica kako nedostatka zakona o zaštiti od diskriminacije i mržnje, kao što je to slučaj u Bosni i Hercegovini, Turskoj, Makedoniji i na Kosovu*, tako i nedostatka efektivne primene postojećih zakona, što je slučaj u Srbiji i Crnoj Gori. Primeri netrpeljivosti prema LGBT osobama, uključujući pretnje i napade, zabeleženi su u Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji, Turskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu*. U Srbiji je zabeležena i negativna tendencija zbog zabrane Parade ponosa i nedostatka političke podrške, dok se Turska izdvojila po visokoj stopi mržnje, postupcima vojske, zloupotrebi Zakona o Internetu protiv LGBT sajtova i izuzimanju reference na diskriminaciju po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta iz nacrta Zakona protiv diskriminacije.

U posebnom Izveštaju EK za Srbiju (Izveštaj), koji se odnosi na period od oktobra prošle do oktobra ove godine, se navodi da su Romi, žene, osobe sa invaliditetom i seksualne manjine i dalje grupe koje su u Srbiji najizloženije diskriminaciji i koje su često izložene govoru mržnje i pretnjama, kao i da je potrebno posebnu pažnju posvetiti zaštiti medija, branitelja ljudskih prava i drugih ranjivih grupa, među kojima su Romi i LGBT osobe, od pretnji i napada radikalnih grupa. Takođe, vlasti u Srbiji treba da razvijaju proaktivan pristup koji se odnosi na inkluziju LGBT osoba i veće društveno razumevanje ove manjinske grupe.

Izveštaj konstatuje da su u prethodnih godinu dana preduzimane neke aktivnosti na zaštiti prava LGBT osoba. Nakon obuke policije, njihov rad na slučajevima napada na LGBT osobe se blago poboljšao a došlo je i do poboljšanja saradnje između policije i LGBT osoba kao svedoka u ovim slučajevima. Aktivnije su procesuirani slučajevi diskriminacije protiv LGBT populacije i razvijana je sudska praksa. Izveštaj beleži i slučaj koji je pokrenut od strane Pravne službe GSA tj. da je Apelacioni sud u Novom Sadu doneo prvu pravosnažnu presudu u Srbiji koja se odnosi na diskriminaciju na radnom mestu po osnovu seksualne orijentacije.

Nacionalna antidiskriminaciona strategija koja ima za cilj borbu protiv diskriminacije pojedinaca i grupa koje su više izložene diskriminaciji i diskriminatornim praksama kao što su Romi, žene, LGBT osobe, osobe sa invaliditetom i deca, usvojena je u junu ove godine od strane Vlade Srbije. Usvojene su i izmene i dopune Krivičnog zakonika koji sada prepoznaje dela iz mržnje i pojedine motivacione faktore pri izvršnju dela, kao što su etničko poreklo, religija, seksualna orijentacija i rodni identitet, tretira kao otežavajuću okolnost pri izricanju kazni.

Izveštaj kaže i da je sloboda okupljanja i udruživanja zagarantovana Ustavom i generalno se poštuje, ali da Zakon o okupljanju građana još uvek nije u potpunosti usklađen sa Ustavom. Međutim, iako se Prajd festival (Pride week) održao u Beogradu od 21. do 27. septembra, Parada ponosa zakazana za 28. septembar zabranjena je od strane vlasti iz bezbednosnih razloga treću godinu za redom. Ova odluka, koja je suprotna odluci Ustavnog suda iz aprila 2011., izazvala je zabrinutost u vezi nedostatka političke podrške zaštiti prava LGBT osoba i primene Ustavom zagarantovanih prava na slobodu izražavanja i okupljanja, kao i zabrinutost za kapacitet organa vlasti da se izbore sa pretnjama radikalnih grupa tj. ekstremnih desničarskih grupa i tzv. navijača.

U Izveštaju je pomenuto i da su ekstremne desničarske organizacije objavile “crne liste“ medija, nevladinih organizacija (među kojima su i GSA i Kvirija centar, prim.aut.) i istaknutih boraca za ljudska prava, koje su označile kao “izdajnike” i podsticale nasilje nad njima, kao i da vlasti u ovom slučaju nisu preduzele odgovarajuće mere.

Srbija je ratifikovala sve glavne međunarodne instrumente ljudskih prava, a u januaru je UN-u predstavila Izveštaj o ljudskim pravima za II Ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda. Savet UN za ljudska prava je Srbiji dao 144 preporuka od kojih se 77 odnose na prava homoseksualaca.

I u ovom Izveštaju o napretku, kao i u nekoliko prethodnih, konstatuje se da je zakonski i institucionalni okvir za poštovanje ljudskih prava u Srbiji dobar, ali da su potrebni dalji napori da bi se obezbedila njihova potpuna primena.

Info centar GSA

Izvori: Evropska komisija, Evropski parlament, ILGA Europe, GSA

Facebook

Twitter

YouTube